Danas je u Stranci rada i solidarnosti, održana konferencija za novinare na temu „Stanje u hrvatskoj brodogradnji i nužnost izrade strategije razvoja sektora brodogradnje“. Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić je pred sve nazočne iznio moguće rješenje za spas brodogradilišta.
Milan Bandić je izjavio: “Plaću treba isplatiti, a hrvatsku brodogradnju spasiti, na mala vrata nam se čarobnim štapićima nude rješenja.”
Hrvatska spada u mali broj zemalja koja ima sposobnost, tj. znanje, iskustvo, stoljetnu tradiciju i infrastrukturu za proizvodnju velikih brodova. Hrvatski brodovi su najpoznatiji hrvatski brend na svjetskom tržištu i zato Hrvatska treba imati strategiju razvoja brodogradnje.
Brod je jedan od najsloženijih proizvoda koji ljudi proizvode. Složeni proizvodi su osnova povećanja nacionalnog dohotka. Za proizvodnju velikih brodova treba znanje, iskustvo, tradicija. Za efikasnu proizvodnju brodova treba dobro organiziran sustav. Proizvodnja broda ima multiplikativne efekte na ostale sektore koji za brod proizvode dijelove, opremu, uređaje, materijale i sl. U dobro organiziranom brodograđevnom sektoru, na jednog zaposlenog u brodogradilištu dolazi od 3 do 5 zaposlenih u drugim sektorima, zbog čega je brodogradnja, ako ju je zemlja sposobna organizirati, zanimljiva za nacionalnu ekonomiju.
Strategija razvoja ili spašavanja hrvatske brodogradnje ne može se provesti samo kroz restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta (Uljanik, 3. maj, Brodotrogir i Brodosplit), nego kroz strategiju razvoja cijelog brodograđevnog sektora i sektora povezanih s brodograđevnom industrijom (proizvođačima opreme i usluga za brod).
Strategija se jedino može provesti kroz suradnju javnog (države) i privatnog sektora (brodogradilišta i drugih poduzeća koji svojim proizvodima i uslugama sudjeluju u proizvodnji broda).
Uloga države je izgradnja institucionalne infrastrukture i dozvoljene financijske potpore koja podupire i potiče razvoj brodograđevnog sektora. Na vrhu piramide institucija treba stajati Brodarski institut. Hrvatski brodovi su bili na najvećoj svjetskoj tehnološkoj razini zahvaljujući Brodarskom institutu kojeg smo proteklih godina uništili.
Dugoročna rješenja problema hrvatskih brodogradilišta i njihov razvoj ne nalaze se samo u njihovom restrukturiranju, nego u razvoju hrvatskog brodograđevnog sektora kao cjelovitog sustava (od obrazovanje, infrastrukture, instituta, agencija, i sl.) i potpora razvoju sektora koji su direktno i indirektno povezanih s njim.
Praktični cilj je:
- osposobiti hrvatska brodogradilišta za proizvodnju tehnološki složenijih brodova i
- u hrvatskom gospodarstvu povećati proizvodnju materijala, uređaja, opreme i usluga koje se ugrađuju u brod. Ekonomsko opravdanje za subvencije brodogradnji je veliki udio ugradnje opreme proizvedene u drugim sektorima u nacionalnom gospodarstvu.
Sustav razvoja sektora hrvatske brodogradnje treba uskladiti i uključiti (tehnološki, organizacijski, obrazovno, kadrovski, itd) u sustav razvoja europskog brodograđevnog sektora. Uključenjem u sustav razvoja EU brodogradnje lakše bi se pratili standardi i tehnološki napredak koji se događa u ovoj industriji.
Uz dobru organizaciju taj proces bi se mogao završiti kroz razdoblje od pet godina, kroz koje bi se mogla utemeljiti hrvatska brodogradnja za 21. stoljeće.
Ako se politika ne odluči za taj koncept razvoja hrvatske brodogradnje, onda treba usvojiti strategiju i politiku razvoja drugih, novih industrija koje će kroz narednih pet godina nadomjestiti radna mjesta koja će se izgubiti u brodogradnji. Te nova radna mjesta moraju imati perspektivu dugoročnosti, boljih uvjeta rada i većih plaća.
Problem isplate plaća ne smije se javljati, bez obzira za koju se strategiju Vlada odlučila.To je obveza uprava brodogradilišta, a ako one to ne mogu riješiti, onda to postaje obveza Vlade. I sadašnji problem plaća treba riješiti Vlada.
Profesor Jurčić je istaknuo kako se često priča o subvencijama i odluci Europske komisije kao da ona odlučuje o sudbini hrvatske brodogradnje, što je potpuno pogrešan osjećaj, jer Europska Komisija ili Europska unija samo propisuju što je dozvoljeno i što nije dozvoljeno.
Rješenje problema hrvatskih brodogradilišta i razvoj hrvatske brodogradnje je zadatak Hrvatske vlade.
Uz predsjednika stranke Milana Bandića i prof.dr.sc. Ljube Jurčića, konferenciji su još prisustvovali: poslovni direktor stranke i potpredsjednik Gradske organizacije Grada Zagreba Slavko Kojić ipročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić.
