S gradonačelnikom Đurđevca i drugim na listi “Bandić Milan 365 – Stranke rada i solidarnosti” u II. Izbornoj jedinici, Željkom Lackovićem, „najštedljivijim“ gradonačelnikom u Hrvatskoj, o razvojnim potencijalima kontinentalnog turizma i o drugim temama razgovarali smo uoči predstavljanja Koalicije za premijera u Koprivničko-Križevačkoj županiji u II. Izbornoj jedinici.

Otkud je potekla ideja o dovođenju deva u Đurđevac?

Đurđevački pijesci su jedina pustinja u EU, riječ je o zaštićenom geografskom – biološkom rezervatu poznatom pod nazivom Hrvatska sahara. Kako se uz pustinju prirodno veže posebni botanički i životinjski svijet, deve su nešto što naši posjetitelji očekuju kao prirodnu vrstu u pustinjskom okruženju, stoga smo se odlučili u cilju promocije naše prirodne baštine nabaviti deve i na taj način promovirati ovaj jedinstveni prirodni fenomen.

Imate li izračun da je ova originalna ideja isplativa za turističku promociju grada?

Sama najava dovođenja deva u Hrvatsku saharu napravila je više u medijskoj promociji grada nego sve ostale kulturne, tradicionalne i prirodne znamenitosti zajedno da sada. Danas se za Hrvatsku saharu, tj. Đurđevačke pijeske i Đurđevac zna u cijeloj regiji, a interes turističkih agencija i najavljeni posjeti najbolji su dokaz isplativosti.

Može li kontinentalni dio Hrvatske turizmom konkurirati obali?

Uspješnost i razvijenost turističke ponude uopće ne ovisi o blizini, odnosno udaljenosti od obale. Naša prekrasna obala lakše će opravdati investiciju i ohrabriti investitore, ali razvijenost i prihodi koji se ostvaruju u pravilu nemaju nužnu poveznicu s blizinom obale. To potvrđuje turistički razvoj u zemljama EU koje nemaju more, a kod nas je to upravo primjer grada Zagreba. Kada su vam startne pozicije lošije, a unatoč toga se postigne uspjeh, tada je to zalog održivosti kontinentalnog turizma uz ponudu 365 dana u godini, a sve ono što se u početku čini kao mana postat će prednost u odnosu na turizam kakav danas imamo na obali.

Koje su osnove za razvoj turističkih sadržaja i programa u kontinentu?

Isti kao i za razvoj na Jadranu. Prvenstveno ulaganje u prometnu i turističku infrastrukturu, povezanost s regionalnim centrima, odnosno potrebno je stvoriti preduvjete kako se to započelo i s razvojem cestovne i biciklističke mreže prema Jadranu, kako bi sva posebnost kontinentalnog turizma koja je neupitna i ima svoje klijente dobila podlogu u privatnim investicijama u turizam.

Kako biste ocijenili trenutno stanje i turističku ponudu na kontinentu i koje kratkoročne poteze treba poduzeti da se izvuče maksimum iz postojećeg stanja?

Na kontinentu je prisutan dovoljan stupanj optimizma i zainteresiranosti stanovništva za bavljenje turizmom u čemu se vidi mogućnost ostvarivanja prihoda vlastitim radom, a to je potencijal koji je potrebno što prije iskoristiti. Kratkoročna mjera broj 1 trebala bi biti privilegirano bodovanje svih projekta ulaganja na kontinentu u odnosu na projekte na Jadranskoj obali i to već iz ranije navedenih razloga. Turizam na kontinentu trebalo bi dodatno bodovati kao i onaj na otocima, a sve kako bi se osigurao početni zamašnjak investicija u kontinentalnom turizmu i stvaranja dovoljne podloge za brendiranje turističke ponude po pojedinim PPS-ovima ili prirodnim regijama s njihovim posebnostima.

Treba li se osloniti na cikloturizam kao prioritet s obzirom na brzorastući potencijal te grane turizma?

Turizam i turistička ponuda ne poznaje granice. Cikloturizam je samo jedan segment, a za ozbiljnu turističku industriju potrebna je ponuda široke palete aktivnosti, gastro i eno ponude, prirodne i kulturne baštine, povijesnih i modernih čuda, spoj prošlosti i Disneylanda.

Kako potaknuti ljude da samostalno iniciraju programe i ponude kojima će oplemeniti svoj kraj, a time pomoći brendiranju i promociji?

Svaki oblik pozitivnog poticanja poduzetništva, a naročito projekata u kontinentalnom turizmu vezanih uz obiteljske aktivnosti, OPG-ove koji ujedno proizvode i prodaju na svom stolu zdravu hranu te nude smještaj i lokalne zanimljivosti, naišao bi na dobar odaziv upravo iz pozitivnih primjera s Jadrana.  Prednost kontinentalnog obiteljskog turizma je prodaja svega onoga što je moguće proizvesti na vlastitom imanju ili u lokalnoj zajednici.

Ulaže li se na državnoj razini dovoljno u promociji unutrašnjosti zemlje na svjetskoj turističkoj sceni?

Na ovo pitanje najbolji odgovor znaju svi oni koji se bave turizmom u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Jasno da je teško prezentirati nepovezane i nedovoljno brendirane turističke sadržaje kontinenta, ali u odnosu na promociju obalnog turizma omjer financijskog ulaganja u promociju kontinentalnog turizma je zanemariv.

Kako produžiti sezonu, bi li ponuda za mirni obiteljski odmor mogla utjecati na dolazak posjetitelja tijekom cijele godine?

Turisti dolaze tamo gdje se nešto nudi pa ukoliko postoji ponuda tijekom cijele godine, bez obzira o kojem je segmentu turističke ponude riječ, treba očekivati aktivnosti i dolaske. Ovdje je naročito bitna orijentiranost lokalnih turističkih potencijala iz ruralnih krajeva na urbane centre, odnosno gradove koji sve više poput Zagreba predstavljaju ciljanu turističku destinaciju, a ne samo prolaznu stanicu.

Poznati ste kao gradonačelnik volonter koji je napustio odvjetničku karijeru i posvetio se saniranju dugova grada i njegovom razvoju. S obzirom da nemate plaću, kako živite?

Poznatiji sam kao najštedljiviji gradonačelnik na osnovu statističkih podataka o vođenju lokalnih samouprava u RH, a prema istom izboru Grad Đurđevac je ujedno i socijalno najosjetljiviji grad prema izdvajanjima za potrebe osoba s invaliditetom. Paralelno uz obnašanje gradonačelničke dužnosti nastojim obavljati i svoje dužnosti u vlastitom odvjetničkom društvu gdje sam zaposlen i primam plaću od koje mogu pristojno živjeti. Prema obećanju iz vremena izbora s računa Grada do sada nisam i ne namjeravam do kraja mandata primati bilo kakvu naknadu za svoj rad, kao ni troškove puta, dnevnice i sl. U svom radu ne koristim niti službeni auto ni mobitel.